12 May 2019

Vrijednost ramazana i odlike posta


Zahvala pripada Allahu, azze ve dželle, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu časnu porodicu, vjerne ashabe i sve iskrene sljedbenike.
Ramazan je mjesec u kojem je počela objava najveličanstvenije i najodabranije Allahove knjige - Kur'ana, u kojem je uputa i spas za čovječanstvo. Uzvišeni je rekao: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razotkrivanja dobra od zla.” (El-Bekare, 185)
Post u mjesecu ramazanu je jedan od pet temeljnih islamskih obligatnih dužnosti na kojima je sagrađena vjera islam i spada u red najbitnijih islamskih obaveza, kao što na to upućuju mnoge predaje od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ramazanski post jedno je od najomiljenijih djela Uzvišenom Allahu. Musliman se ramazanskim postom približava Allahovoj velikoj milosti i oprostu, postaje od Njegovih iskrenih i odabranih robova, čisti svoju dušu i ojačava srce na pokornosti. Uzvišeni Allah je rekao u hadisi-kudsiju: “Moj mi se rob ne može približiti Meni dražim djelom, od onog djela kojeg sam mu naredio.”[1], tj. najdraža djela kod Uzvišenog Allaha su ona djela koja nam je On, dželle šanuh, naredio, a od najvećih naredbi je post u mjesecu ramazanu.
Nagrada za post je neizmjerna kod Uzvišenog Allaha i samo je On jedini zna. Uzvišeni je rekao: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i skrušenim muškarcima i skrušenim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji udjeljuju i ženama koje udjeljuju, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha, - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.” (El-Ahzab, 35)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uzvišeni Allah je rekao: ‘Sva djela sina Ademovog pripadaju njemu, osim posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem.’, a u drugoj predaji: “Svako djelo sina Ademovog se umnožava, jedno dobro djelo desetorostruko, pa čak i do sedam stotina puta. Kaže Allah: ‘Osim posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem. Postač ostavlja svoje strasti i jelo samo radi Mene.’[2]
Ebu Umame, radijallahu anhu, tražio je od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga uputi na djelo radi kojeg će ući u Džennet, pa mu je rekao: “Drži se posta jer njemu ništa nije ravno!”, pa se spominje da u kući ovog plemenitog ashaba ne bi bio viđen dim od vatre po danu jer nisu kuhali hranu osim da im u posjetu dođe neko od gostiju.[3]
Onaj ko iskreno isposti ramazan, Allah, tebareke ve te'ala, oprostit će mu grijehe. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Onaj ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha.”[4]
Uzvišeni Allah sačuvat će džehennemske vatre onog koji isposti jedan dan dobrovoljnog posta na Allahovom putu, tj. u ime Njega, pa kolika li je onda vrijednost ramazanskog obaveznog posta!? Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko isposti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre koliko je sedamdeset godina hoda.”[5]
Ustrajavanje u postu mjeseca ramazana i činjenju ibadeta u njemu, iz godine u godinu, jedan je od uzroka brisanja malih grijeha, na koje većina ljudi ne obraća pažnju. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana - brišu grijehe, ako se izbjegavaju veliki grijesi.”[6]
Post je jedan od uzroka ulaska u Džennet. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana upitao ashabe: “Ko je među vama danas osvanuo kao postač?” Ebu Bekr, radijallahu anhu, reče: “Ja!” “Ko je među vama danas ispratio dženazu?” – upita. Ebu Bekr reče: “Ja!” “Ko je među vama danas nahranio siromaha?” – upita, a Ebu Bekr opet reče: “Ja!” Tada Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Ova djela, zaista, nisu se našla pri jednom čovjeku, a da nije ušao u Džennet.”[7]
Postači će biti odlikovani nad ostalim vjernicima na Sudnjem danu. Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Doista u Džennetu imaju vrata koja se nazivaju Rejjan, a kroz koja će ući postači na Sudnjem danu. Kroz njih neće moći ući niko osim postača. Biće rečeno: ‘Gdje su postači?’, pa će oni ući korz njih. Kada uđe zadnji postač, ona će se zatvoriti i neko posle toga neće kroz njih ući.”[8]
Zadah iz usta postača drag je Uzvišenom Allahu, iako je neugodan ljudima. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi onog u čijoj ruci je Muhammedova duša, doista je zadah iz usta postača draži Uzvišenom Allahu i ljepši od mirisa miska!”[9]
Postač ima dvije nagrade za svoj trud. U nastavku predhodnog hadisa došlo je: “Postač ima dvije nagrade s kojima se raduje: raduje se kada se iftari i radovat će se radi posta kada sretne svoga Gospodara.”
Postač u čijem prisustvu drugi jedu, poput djece, bolesnika, žena u hajzu, nepokornih muslimana i sl., ima veliku nagradu. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Doista na postača u čijem se prisustvu jede meleci donose salavate.”, tj. mole za njegov oprost kod Allaha, dželle šanuh. [10]
Ramazan je najbolji od svih mjeseci u godini. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, je rekao: “Ramazan je prvak i predvodnik svih mjeseci.”[11]
U mjesecu ramazanu zatvaraju se džehennemska vrata, a šejtani bivaju vezani u okove. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi mjesec ramazan, vrata na nebesima se otvore, džehennemska vrata se zatvore i šejtani budu privezani lancima u okove.”[12]
Onaj ko isposti ramazan i provede ga u noćnom namazu ravan je iskrenima i šehidima. Amr b. Murre el-Džuheni, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga: “O Allahov Poslaniče, ako budem svjedočio da nema drugog istinskog boga mimo Allaha i da si ti Allahov Poslanik, obavljao pet dnevnih namaza, udjeljivao zekat koji mi je obavezan, postio ramazan i provodio njegove noći u ibadetu, od koje sam ja skupine vjenika?”, pa mu odgovori: “Od iskrenih i šehida!”[13]
Onaj ko provede ramazanske noći u namazu, tj. klanjajući teraviju, Uzvišeni Allah će mu oprostiti grijehe. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko provede ramazanske noći u ibadetu, vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha.”[14]
Ramazan je mjesec u kojem je najvrijednija noć kod uzvišenog Allaha - lejletul-kadr, u kojoj je počela objava Kur'ana. Uzvišeni je rekao: “Mi smo ga objavili u noći Kadr, - a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 1-5) “Ha-mim. Tako mi Knjige jasne, Mi smo je u blagoslovljenoj noći objavili - i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovjedi Našoj!” (Ed-Duhan, 1-4)
Onaj ko provede lejletul-kadr u ibadetu Allah, dželle šanuh, oprostit će mu grijehe. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko provede lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha.”[15]
Ramazan je jedinstvena prilika za oprost malih i velikih grijeha. Ka'b b. 'Udžre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio ashabima jednog dana da se okupe oko minbera u džamiji. Kada su okupili se, došao je i popeo se na prvu stepenicu, pa je rekao: “Amin!” (Allahu uslišaj dovu!). Zatim se popeo na drugu stepenicu i rekao: “Amin!” Zatim na treću i opet rekao: “Amin!” Nakon toga je sišao s minbera, pa smo ga upitali: “O Allahov Poslaniče, danas smo te čuli da govoriš nešto, a prije te nismo čuli da govoriš nešto slično tome?”, a on im reče: “Došao mi je Džibril, alejhis-selam, i rekao: ‘Neka je daleko onaj ko dočeka ramazan, pa mu ne bude u njemu oprošteno!’, pa sam rekao: ‘Amin!’ Zatim je rekao kada sam bio na drugoj stepenici: ‘Neka je daleko onaj u čijem se prisustvu ti spomeneš, pa ne donese na tebe salavat!’, pa sam rekao: ‘Amin!’ Zatim je, kada sam popeo se na treću stepenicu, rekao: ‘Neka je daleko onaj ko dočeka starost svojih roditelja ili jednog od njih, pa radi toga ne zasluži Džennet!', a ja sam rekao: ‘Amin!’”[16]
Svake ramazanske noći meleci pozivaju na činjenje dobra. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Svake noći pozove onaj koji doziva (od meleka): ‘O ti koji tražiš dobro, što prije ga čini! O ti koji koji tražiš zlo, odmah ga napusti!’”[17]
Obavljanje umre u ramazanu ima istu vrijednost kao obavljanje hadždža. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednoj ženi: “Kada dođe ramazan obavi umru jer je umra u ramazanu ima istu vrijednost kao hadždž!”, a u drugoj predaji: “Umra u ramazanu je kao obavljanje hadžda ili čak hadža sa mnom!”[18] Imajući u vidu da nije prenesena vjerodostojna predaja koja upućuje na vrijednost obavljanja umre u nekom drugom mjesecu mimo ramazana, to upućuje na posebnu vrijednost ovog plemenitog mjeseca i činjenja ibadeta u njemu.
 Priredio: Amir I. Smajić


[1] Hadis je zabilježio Buhari od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
[2] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[3] Hadis su zabilježili Ahmed, Nesa'i, Abdur-Rezzak i drugi s dobrim lancem prenosilaca.
[4] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
[5] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[6] Hadis je zabilježio Muslim.
[7] Hadis je zabilježio Muslim.
[8] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[9] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[10] Hadis su zabilježili Ahmed, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca, kao što to tvrde Tirmizi, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i dr.
[11] Predaju su zabilježili Ibn Ebi Šejbe, Abdur-Rezzak, Ibn Ebi Dunja i dr.
[12] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[13] Hadis su su zabilježili Ibn Huzejme, Ibn Hibban i drugi i on je, inšallah, vjerodostojan kao što je to potvrdila skupina hadiskih stručnjaka.
[14] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[15] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[16] Hadis su zabilježili Hakim, Bejheki, Taberani i drugi i on je hasen (dobar), iako ima određene slabosti u lancu prenosilaca, ali postoje druge predaje koje ga podupiru i pojačavaju.
[17] Hadis su zabilježili Ahmed, Nesai i drugi s dobrim lancem prenosilaca.
[18] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.